Što uzrokuje stres u trudnoći i kada postaje problem?
- Veronika Ćurković
- prije 1 dan
- 6 min čitanja
Iako se trudnoća često prikazuje kao blaženo i mirno stanje, istraživanja pokazuju kako mnoge žene u ovom razdoblju mogu osjećati povišenu zabrinutost, stres i napetost upravo jer je to razdoblje velikih životnih promjena koji zahtijevaju prilagodbu.
Važno je razumjeti što uzrokuje stres u trudnoći i kako ga možemo prepoznati i ublažiti na siguran način.
S obzirom na to da je iskustvo trudnoće jedno od najvećih kako bioloških, tako i psihosocijalnih promjena u životu žene, a uloga roditelja jedna od najvažnijih s kojom se odrasli suočavanju, blagi stres u ovom razdoblju normalan je i očekivan. Pritom, blaži stres ponekad može pomoći trudnici da se bolje pripremi, aktivira i organizira.
S druge strane, važno je razlikovati kada stres postaje dugotrajan ili intenzivan te se osoba s njime teško suočava, budući da takva vrsta stresa može iscrpiti organizam i imati nepovoljan utjecaj na mentalno zdravlje u trudnoći te dobrobit majke i djeteta.
Kako prepoznati stres u trudnoći?
Stres se može različito manifestirati, a važno je prepoznati njegove rane znakove kako bismo pravovremeno reagirali i spriječili daljnje teškoće koje su povezane sa stresom ili iz njega proizlaze. Prepoznavanje ranih simptoma stresa u trudnoći pomaže trudnicama da zaštite svoje fizičko i psihičko zdravlje.
Stres se može pojaviti u vidu:
Tjelesnih znakova: napetost mišića, glavobolje, umor i iscrpljenost, problemi sa spavanjem (npr. nesanica), ubrzani puls, promjene u apetitu, probavne smetnje, narušeni imunitet i učestala pobolijevanja, kožni problemi i sl.
Psiholoških znakova: anksioznost, razdražljivost, ljutnja, učestale promjene raspoloženja, briga, teškoće s koncentracijom, zaboravljivost, osjećaj preplavljenosti.
Ponašajnih znakova: izolacija i povlačenje od prijatelja, obitelji i bližnjih, uporaba supstanci za suočavanje sa stresom, teškoće u izvršavanju zadataka.
Najčešći izvori stresa u trudnoći i što ih može ublažiti
Tijekom trudnoće, stres među trudnicama poprilično je učestao – preko 80% trudnica doživljava blagi stres (Zhang i sur., 2024), oko 27% umjereni te 6% visoki stres (Jalal i sur., 2024; Reid i sur., 2009).
Unatoč tome što je stres u trudnoći relativno učestala pojava u peripartalnom razdoblju, on je dobio značajno manje pozornosti u literaturi u usporedbi s peripartalnom depresijom ili anksioznosti. Ipak, domaća literatura pokazuje kako trudnice u prosjeku izvještavaju o nižoj do umjerenoj razini stresa krajem trudnoće i nakon porođaja (Žutić, 2018; Žutić 2024).
Osim nekih općih izvora stresa koji se mogu javiti u bilo kojem razdoblju života (npr. problemi na poslu, konflikti s partnerom, značajne životne promjene), najznačajniji izvori specifičnog stresa tijekom trudnoće i nakon porođaja tiču se brige o skrbi za dijete, psihofizičkih promjena u trudnoći, nedostatka sna, prilagodbe životnog stila, promjena u doživljaju vlastitog tijela i seksualnosti i sl. (Walker i Murry, 2022; Wang, i sur., 2024).
Dodatni izvori stresa u trudnoći mogu uključivati komplikacije u trudnoći, strah od porođaja, financijsku nesigurnost, poteškoće u partnerskom odnosu te zabrinutost za zdravlje i razvoj djeteta.
Ipak, postoje čimbenici koji su se pokazali zaštitnima za niži doživljaj stresa, a to su dobra socijalna podrška od obitelji, prijatelja i partnera te psihološka otpornost (Kolić i sur., u pripremi).
Stoga je važno poticati psihološku podršku u trudnoći, raditi na prepoznavanju ranih znakova stresa i vježbanju jednostavnih tehnika opuštanja u trudnoći, jer upravo one mogu pomoći u smanjenju stresa i očuvanju mentalnog zdravlja trudnica.
Kako si pomoći? Načini za smanjenje stresa u trudnoći
Cilj nije u potpunosti ukloniti stres, nego naučiti njime upravljati i jačati vlastite resurse za suočavanje. Tijekom trudnoće, važno je pronaći jednostavne načine za smanjenje stresa i jačanje osjećaja smirenosti.
Postoji niz učinkovitih načina za smanjenje stresa u trudnoći:
Razgovor i podrška – otvoreni razgovor s partnerom, prijateljima, članom obitelji ili stručnjakom o emocijama i brigama često dovodi do olakšanja, a pomaže i drugoj strani da nam doista budu kvalitetna podrška (praktična, emocionalna i sl.).
Briga o tijelu – umjerena tjelesna aktivnost (poput hodanja i blage tjelovježbe u trudnoći) pomaže smanjiti napetost, poboljšava raspoloženje, jača mišiće, olakšava držanje i može pomoći u pripremi tijela za porođaj.
Tehnike opuštanja u trudnoći
Duboko trbušno disanje: disanjem polako napuhujte trbuh (umjesto da napuhujete prsa), a pritom polako izdišite (ponavljajte 5–10 puta dok ne osjetite opuštanje).
Vizualizacija sigurnog mjesta: zatvorite oči i zamislite lijepo mjesto u kojem se osjećate sigurno i mirno (npr. plaža, park). Provedite tamo nekoliko minuta fokusirajući se na što više detalja.
Tehnike usredotočene svjesnosti (eng. mindfulness): baziraju se na promatranju vlastitih misli bez prosuđivanja te usmjeravanju pažnje na sadašnji trenutak (trenutne tjelesne senzacije, okusne, mirisne, vizualne i druge podražaje oko nas), što pomaže umanjiti doživljaj stresa te umiriti misli i tijelo (Tehnika vraćanja na sadašnji trenutak: primijeti 5 stvari koje sada vidiš, 4 koje čuješ, 3 koje dodiruješ, 2 koje mirišeš i 1 koju možeš okusiti)
Uravnotežena rutina – briga o sebi započinje brigom o svojim osnovnim potrebama, što uključuje dovoljno sna, redovite i uravnotežene obroke te vrijeme za odmor i brigu o sebi.
Realna očekivanja – trudnoća i majčinstvo donose iznimne promjene, dajte si pravo na nesavršenost i tražite podršku.
Samosuosjećanje – misli koje si upućujemo značajno oblikuju naše ponašanje i emocije – stoga treba pažljivo birati riječi koje si upućujemo. Budi izvor motivacije, blagosti, nježnosti i lijepe riječi za sebe, što razvija otpornost kada se suočavamo sa stresorima. Ako se ponovno vrate misli samokritičnosti, samo se sjeti „Što bih svojoj najboljoj prijateljici rekla da je u sličnom problemu?“ – tretirajte sebe s istom nježnošću koju biste pružili prijateljici u sličnoj situaciji.
Humor i optimizam – kada dan ne možeš promijeniti, promijeni način kako ga prepričavaš i doživljavaš. Humor i optimizam omogućuju promjenu perspektive oko stresnih situacija, stvaraju emocionalnu distancu od stresora, normaliziraju izazove te jačaju osjećaj kontrole, kreativnosti i povezivanja s drugima.
Započni pisanje humorističnih verzija teških dana ili Dnevnik zahvalnosti u trudnoći, u kojem svaki dan zapisuješ tri specifične stvari na kojima si zahvalna i koje su protekle dobro – to dugoročno oblikuje pozitivan način razmišljanja.
Kreni! 😊
Kada potražiti psihološku podršku u trudnoći?
Ako osjećaji napetosti i preopterećenosti traju duže vremena, simptomi se pogoršavaju u vidu pojave učestalih napadaja panike, specifičnih i jakih strahova, osjećaja bespomoćnosti ili beznađa, gubitka kontrole nad svojim ponašanjem ili se ne možete riješiti dojma preplavljenosti, preporučuje se razgovor sa psihologom (npr. Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, e-pošta: centar.rmz@gmail.com).
Ako osjećaš da te stres u trudnoći preplavljuje ili da ti nedostaje podrške, važno je znati da je traženje stručne pomoći znak brige o sebi i vlastitom mentalnom zdravlju. Pravovremena psihološka podrška u trudnoći može značajno doprinijeti osjećaju sigurnosti i stabilnosti.
Važno je zapamtiti da je traženje pomoći znak snage i odgovornosti prema sebi, a rano prepoznavanje i pravovremena podrška najbolji su način da se trudnica osjeća osnaženo i podržano u svome putu ka majčinstvu.
Briga o mentalnom zdravlju trudnica jednako je važna kao i briga o fizičkom zdravlju – jer samo kada je majka dobro, i dijete se razvija u mirnijem i zdravijem okruženju.
dr. sc. Maja Žutić, Sveučilišni odjel za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište
Kako tjelovježba pomaže u smanjenju stresa u trudnoći
Brojna istraživanja potvrđuju da redovita, prilagođena tjelovježba u trudnoći može značajno smanjiti razinu stresa i napetosti, poboljšati raspoloženje te olakšati san. Pokret potiče lučenje hormona sreće endorfina, koji umiruju tijelo i um, a dodatno jačaju osjećaj samopouzdanja i povezanosti s vlastitim tijelom.
U Pregnant & Fit programu tjelovježba je uvijek vođena s naglaskom na sigurnost, svjesnost i opuštanje, uz vježbe disanja i kratke tehnike relaksacije koje pomažu da se osjećaš smirenije, snažnije i povezanije sa sobom.
Ako želiš na nježan način smanjiti stres u trudnoći, ojačati tijelo i naučiti se opustiti, pridruži se programu Pregnant & Fit i pokloni si vrijeme za sebe.
Literatura
Jalal, S. M., Alsebeiy, S. H. i Alshealah, N. M. J. (2024). Stress, Anxiety, and Depression During Pregnancy: A Survey Among Antenatal Women Attending Primary Health Centers. Healthcare (Basel, Switzerland), 12(22), 2227. https://doi.org/10.3390/healthcare12222227
Kolić, L., Žutić, M., Brekalo, M., Matijaš, M. i Nakić Radoš, S. (u pripremi). Resilience and social support as protective factors for postpartum stress: A longitudinal study.
Reid, H., Power, M. i Cheshire, K. (2009). Factors influencing antenatal depression, anxiety and stress. British Journal of Midwifery, 17(8), 501–508. https://doi.org/10.12968/bjom.2009.17.8.43643
Walker, L. O. i Murry, N. (2022). Maternal stressors and coping strategies during the extended postpartum period: A retrospective analysis with contemporary implications. Women’s Health Reports, 3(1), 104–114. https://doi.org/10.1089/whr.2021.0134
Wang, Y., Wang, Y., Huang, W., Deng, J. i Gu, J. (2024). Association of maternal postpartum depression, anxiety, and stress symptoms: A network analysis. BMC Psychiatry, 24(1), Article 64. https://doi.org/10.1186/s12888-024-06412-9
Zhang, L., Huang, R., Lei, J., Liu, Y. i Liu, D. (2024). Factors associated with stress among pregnant women with a second child in Hunan province under China's two-child policy: a mixed-method study. BMC Psychiatry, 24(1), 157. https://doi.org/10.1186/s12888-024-05604-7
Žutić, M. (2018). Prediktori depresivnosti u trudnoći [Diplomski rad, Hrvatsko katoličko sveučilište]. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:224:096724
Žutić, M. (2024). Biopsihosocijalne odrednice peripartalne depresivnosti [Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet].https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:208596
